Konferencija za novinare u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se ove godine obilježava 3. prosinca, održana je u četvrtak 1. prosinca u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, izvijestila je IKA.
Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj riječki nadbiskup Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK za laike dubrovački biskup Roko Glasnović, voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar-Krešimir Hodžić, predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom pri Vijeću HBK za laike Željkica Šemper i roditelj djeteta s teškoćama u razvoju dr. sc. Zdenko Babić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na početku je biskup Glasnović predstavio čestitku osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te njihovim obiteljima u prigodi Međunarodnog dana.
„Isus je naš zajednički prijatelj. Iz toga proizlazi da je onda i Crkva naš zajednički dom“, naglasio je.
„Na poticaj Dikasterija za laike, život i obitelj želimo utjecati, pa i promijeniti način razmišljanja i paradigmu našeg odnosa prema osobama s invaliditetom“, nastavio je.
U svijetu, a tako i u Hrvatskoj ima oko 16 posto osoba s invaliditetom. Kada se pribroje članovi njihovih obitelji mnogo je osoba uključeno. „Važno je da ne bude osjećaja superiornosti niti inferiornosti. Svi smo djeca Božja. Ne postoje ‚oni‘ nego smo svi ‚mi‘ i to je zajedništvo bratstva koje nadilazi sve različitosti“, naglasio je mons. Glasnović.
Dodao je da je želja osluškivati što Duh poručuje Crkvama i aktivirati sve raspoložive resurse i povezivati da bi svi zajedno, i Crkva, u društvu dali što bolje rezultate. „Svi želimo kao vjernici širiti Radosnu vijest. To je poslanje i osoba s invaliditetom“, ustvrdio je.
Nadbiskup Uzinić predstavio je dokument „Crkva je naš dom“ Dikasterija za laike, obitelj i život. Dokument je objavljen nakon savjetovanja u okviru pripremnog hoda za Biskupsku sinodu o sinodalnosti, u kojem je sudjelovalo tridesetak vjernika s invaliditetom iz cijeloga svijeta.
Rekao je da je dokument glas osoba s invaliditetom za Crkvu, koje su poručile da i one pripadaju Crkvi i da je Crkva njihov om. „Toga su oni svjesni, no ono što bi bilo važno jest da mi u Crkvi, mi drugi, mi koji nismo osobe s invaliditetom, postanemo također toga svjesni i da prestanemo smatrati osobe s invaliditetom nesposobnima za biti, u punom smislu, na pravi način, članovima Crkve sa svim pravima i dužnostima jednakima ostalim članovima Crkve.“
S druge strane, nastavio je nadbiskup, ne treba ih niti idealizirati, niti ih zbog invaliditeta smatrati već očišćenima i posvećenima. „Oni su jednako, kao i svi mi drugi, sa svojim problemima, i sa svojim poteškoćama, i sa svojom grešnošću koju je potrebno pročistiti.“
Mons. Uzinić rekao je da je na sastanku koji je prethodio konferenciji izrečena i misao o tomu što bi se dogodilo da se je Isus utjelovio kao osoba kojoj su potrebna invalidska kolica – kako bi danas mogao doći do sredina i prostora u kojima se slave slavlja. Dodao je da mnoge crkve nisu prilagođene osobama s invaliditetom što zapravo znači da su za njih zatvorene.
Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj potom je predstavio sam dokument „Crkva je naš dom“. U uvodu se „zapravo izlažu određene poteškoće i problemi u razumijevanju ove problematike i našeg odnosa prema osobama s invaliditetom i načina na koji smo često se krivo odnosili prema osobama s invaliditetom i nismo im davali dovoljno prostora u Crkvi“.
Prvo poglavlje govori o magisteriju krhkosti – pojmu uzetom iz promišljanja pape Franje „koji nam zapravo s time želi poručiti da su osobe s invaliditetom sa svojom krhkošću učitelji svakom od nas, jer smo mi svi krhki“.
Iduća tema je sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu Crkve. One nisu i ne smiju biti samo objekti pastoralnog djelovanja, nego one jesu i mogu biti subjekti pastoralnog djelovanja, poručio je nadbiskup. „Mogu nam mnogo dati, samo im trebamo to omogućiti, dati im prostor“, dodao je.
Navevši da se u dokumentu spominju i osobe s kognitivnim poteškoćama, naglasio je da je to poticaj da se počne razmišljati o tome da osobni odnos s Bogom nije samo na intelektualnoj razini i nekakvoj spekulaciji, promišljanju, nego da se može graditi i na mnogim drugim razinama. Pritom je istaknuo da se primjerice na razini srca može mnogo više približiti Bogu negoli se to može razumom.
„Zatim se govori o gorućoj potrebi za promjenom načina razmišljanja „mi – oni“. „Mi smo svi zajedno, ne trebamo se dijeliti na određene skupine i podskupine, nego bismo trebali biti zajedno. Da bismo, međutim, bili zajedno potrebno je ukloniti prepreke koje nam to onemogućuju“, poručio je.
Sljedeća tema je pitanje što Duh Sveti traži od Crkve. Glas Duha Svetoga može se čuti i kroz ono što imaju poručiti osobe s invaliditetom i njihove obitelji koje najbolje poznaju njihovu problematiku jer su najviše u to uključene, rekao je mons. Uzinić. Oni „nam zapravo mogu pomoći otkriti kako i Crkva može biti obitelj osoba s invaliditetom, jer to je također poziv i poslanje Crkve“, dodao je.
U dokumentu osobe s invaliditetom govore i o radosti davanja za druge. Nadbiskup je rekao da treba omogućiti da i one osjete radost davanja u životu Crkve, umjesto da ih shvaća samo kao one koje trebaju primati.
Na kraju se govori o radosti evanđelja koju i osobe s invaliditetom žive i koju Crkva treba znati prepoznati da bi zahvaćena njihovom radošću nastavila radosno živjeti evanđelje“, zaključio je mons. Uzinić.
Rehabilitacijska edukatorica Željkica Šemper osvrnula se na sinodsko savjetovanje Dikasterija za laike, obitelj i život u kojem je sudjelovala predstavljajući Hrvatsku. Iako su po prvi put u pripremi za Biskupsku sinodu sudjelovali vjernici s invaliditetom, mnoge zemlje nisu imale svoje predstavnike. Održana su dva sastanka putem platforme Zoom. Sudionici su iz prve ruke odgovarali na ključna pitanja na temelju čega je donesen dokument.
Umjesto dojma da za osobe s invaliditetom treba voditi brigu i da netko drugi treba činiti nešto veliko i posebno za njih, Šemper je predložila inkluzivni pristup. „Ondje gdje su svi mladi, ondje će biti i mladi s invaliditetom, gdje su sve obitelji, biti će i obitelji s invaliditetom, gdje su svi sportaši, bit će i sportaši s invaliditetom“, navela je dodavši da, naravno, postoje i određene skupine s kojima se mora pažljivije odnositi i drugačije im se pristupiti.
Kao primjer istaknula je što je HBK Pododbor za osobe s invaliditetom smjestila unutar vijeća za laike, dakle, ondje gdje su i drugi vjernici. „Suradnja Pododbora s Vijećem za život i obitelj dobar je primjer kako treba pristupiti uključivanju osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u život Crkve“, istaknula je.
Otac djeteta s poteškoćama Davor Babić, koji se bavi socijalnim politikama, rekao je da postoji veliki prostor za unapređenje položaja osoba s invaliditetom u društvu. Dodao je da također postoji značajan prostor za poboljšanje pastorala osoba s invaliditetom u smislu njihove pune integracije u život župne zajednice. Osim rada u specijaliziranim udrugama, ustvrdio je, jako je važno da se osobe s invaliditetom integriraju u život župne zajednice.
Petar-Krešimir Hodžić najavio je trogodišnji pastoralni ciklus „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“ (2023. – 2025.). Ciklus će biti održan po četvrti put, po prvi put u organizaciji dvaju vijeća HBK – za život i obitelj te za laike.
Uvod u ciklus je proslava Međunarodnog dana osoba s invaliditetom na koji će i papa Franjo objaviti prigodnu poruku.
Hodžić je najavio da će u ožujku iduće godine u Topuskom biti organiziran nacionalni studijski dan za predstavnike biskupija – djelatnike u pastoralu braka i obitelji i djelatnike u pastoralu osoba s invaliditetom. Također će biti pripremljeni katehetski materijal s katehezama koje će se moći provoditi u župnim zajednicama i drugim skupinama, koji će biti prerađen u radijske emisije.
U drugoj godini ciklusa, 2024. bit će organizirano studijsko putovanje na kojem će sudionici moći dobiti iskustvo prakse u drugim zemljama. Također će biti organizirani susreti na razini biskupija i predstavljeni primjeri dobre prakse u biskupijama, župama, udrugama, pokretima i zajednicama.
U završnoj godini u Aljmašu će biti održan 5. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Godina 2025. ujedno je jubilarna godina na razini sveopće Crkve. U okviru proslave u Vatikanu će, među ostalim, biti organiziran i jubilej osoba s invaliditetom, što će biti vrhunac ciklusa, najavio je Hodžić.
Na kraju konferencije nadbiskup Uzinić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da su razgovarali i o edukaciji svećenika za rad s osobama s invaliditetom. Namjera je da to u narednom ciklusu bude tema jednog od kolokvija za svećenike koji se organiziraju na razini biskupske konferencije, u suradnji s Vijećem HBK za kler.
Biskupima će također ponuditi da u svojim biskupijama u narednom trogodištu organiziraju studijske dane i teološko-pastoralne seminare s tom temom.
Uz svećenike, „važno je također senzibilizirati vjernike jer i vjernici ponekad imaju predrasude o drugima i drugačijima“, istaknuo je mons. Uzinić.
JESTE LI PRIMJETILI POBOLJŠANJE U UKLJUČIVANJU OSOBA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI U KRILO CRKVE?
