Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) tijekom prošle godine poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, isplatio je nešto više od 48,6 milijuna kuna poticaja.

Te poticaje koristilo je 400 poslodavaca mahom na otvorenom tržištu, kao i sedam zaštitnih radionica i četiri integrativne radionice, proizlazi iz godišnjeg izvještaja o poslovanju ZOSI-ja. Poslodavci koji su koristili poticaje zapošljavali su 1335 osoba s invaliditetom.

Manji dio isplaćenih poticaja je vraćen jer ih nisu potrošili. Kako navodi ZOSI, u njihov proračun vraćeno je 163,5 tisuća kuna. U konačnici je tako ZOSI na ime olakšica i poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom poslodavcima uplatio nešto više od 48,4 milijuna kuna, upola manje nego što je isplaćeno u 2018. godini.

Te je godine, naime, ZOSI za zapošljavanje 1163 osoba s invaliditetom na račune 318 poslodavaca uplatio preko 101,6 milijuna kuna. Vraćeno im je nešto više od 275 tisuća kuna te je ukupan iznos isplaćenih poticaja dosegnuo 101,33 milijuna kuna.

Poslodavci češće plaćaju kaznu nego što zapošljavaju osobe s invaliditetom

Obavezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom lani je imalo 9 745 poslodavaca, za razliku od 9 059 poslodavaca u 2018. godini.

Osim određenih iznimaka, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti osobe s invaliditetom i to „u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja“ (ZOSI).

Poslodavci koji ne ispunjavaju obavezu zapošljavanja kvotu mogu ispuniti na zamjenski način, bilo da, primjerice, stipendiraju osobu s invaliditetom ili u proračun plate novčanu naknadu u iznosu od 30 posto minimalne plaće za svaku osobu koju su bili dužni zaposliti.

Ta je naknada vrijedila do ožujka ove godine, kada je Vlada uslijed epidemije Covida-19 ubrzala ranije planirane zakonske izmjene i smanjila je na 20 posto.

Osim toga, izmjenama Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, vlada je poduzeća u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja oslobodila obaveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno obaveze plaćanja kazne u slučaju neispunjavanja obavezne kvote.

Istodobno je povećana novčana nagrada za poslodavce koji osobe s invaliditetom zapošljavaju iako nisu obveznici kvote. Njima se na godinu dana subvencionira dio plaće osobe s invaliditetom, u iznosu 30 posto minimalne plaće (naspram ranijih 15 posto u trajanju od šest mjeseci). Ova naknada se isplaćuje od novca prikupljenog od poslodavaca koji nisu ispunili kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Od prošlogodišnjih 9 745 obveznika kvotnog zapošljavanja, tek ih je 1 325 u potpunosti ispunilo obavezu, a dodatnih 1 309 obvezu je ispunilo djelomično (pa za dio neispunjene kvote plaćaju novčanu naknadu). Preostalih čak 6 141 poslodavaca, ili 63 posto kvotnih obveznika, u cijelosti su dužni platiti kaznu.

Od takvih naknada je ZOSI lani uprihodio preko 200 milijuna kuna, oko 16 milijuna kuna manje nego u 2018. godini.

U 2020. ZOSI prenio čak 643 milijuna nepotrošenih kuna

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisuje da se sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, isplatu poticaja i nagrada pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te za provođenje projekata i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Način korištenja i raspodjelu sredstava uplaćenih s osnove novčane naknade utvrđuje odlukom ministar nadležan za rad. Neutrošena sredstva ZOSI prenosi u narednu proračunsku godinu.

Iz godine u godinu, iznos neutrošenih sredstava koje ZOSI prenosi raste. Tako je u 2017. godini njihov proračun podebljan s 249 milijuna neutrošenih u 2016. godini. U 2017. godini je iznos neutrošenih sredstava koja su prenesena u 2018. godinu iznosio gotovo 384 milijuna kuna, dok je ta poslovna godina zaključena s viškom od preko 496 milijuna kuna.

U 2020. godinu, u kojoj je dio poslodavaca oslobođen obaveze kvotnog zapošljavanja, dok su obveznicima smanjeni izdaci, preneseno je rekordnih 643 milijuna kuna.

Ostalo im skoro 200 milijuna kuna, ali prihodi će biti manji

Treba reći i da poslovanje ZOSI-ja u tekućoj godini zasigurno neće biti tako izdašno, iz dva razloga: zbog manjeg broja poslodavaca obveznika kvotnog zapošljavanja uslijed korona krize i zbog smanjenog iznosa naknade koju poslodavci uplaćuju ako ne ispune kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Osim toga, vlada je skupljajući sredstva za mjere pomoći gospodarstvu pogođenom epidemijom koronavirusa posegnula i u kasu ZOSI-ja. U dva navrata preraspoređeno je ukupno 450 milijuna kuna iz ZOSI-jevog proračuna u mjere pomoći gospodarstvu, odnosno potporu za isplatu dijela plaće poslodavcima pogođenim koronavirusom, što je izazvalo oštre reakcije u dijelu javnosti i kod političke oporbe (Index, Tportal).

Resorno ministarstvo rada na kritike je odgovorilo tvrdeći da prenamjena sredstava ZOSI-ja neće utjecati na zaštitu prava osoba s invaliditetom (Tportal). S obzirom na to da je ZOSI iz godine u godinu prenosi neutrošena sredstva namijenjena zapošljavanju osoba s invaliditetom, iz čega bi se dalo zaključiti da se na tom području ne radi dovoljno, ta tvrdnja stoji. Specijaliziranom Zavodu „uzeta“ su sredstva koja nije koristio.

I nakon preusmjeravanja dijela sredstava u mjere pomoći gospodarstvu pogođenom koronavirusom, ZOSI je ostao u plusu od 193 milijuna kuna.

Nova potpora preko HZZ-a

Kritike zbog preusmjeravanja sredstava ZOSI-ja vlast su natjerale na izradu posebnih mjera za očuvanje radnih mjesta osoba s invaliditetom.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u srpnju je tako pokrenuo program pod nazivom Potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Ta potpora, na koju poslodavci mogu aplicirati od kolovoza za srpanj, iznosi četiri tisuće kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno „srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu“. Osim potpore za isplatu plaće HZZ pokriva i 250 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Tom se novom potporom, kako je objavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike „nastoji pružiti pomoć poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom jer je navedena skupina osoba među najugroženijima na tržištu rada“.

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, bilo da je riječ o specijaliziranim radionicama ili poslodavcima na otvorenom tržištu, i prije uvođenja nove potpore kreirane nakon preraspodjele sredstava ZOSI-ja mogli su koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja, kao i specifične mjere kreirane za poslodavce pogođene epidemijom koronavirusa.

I sam ZOSI nudi potporu, odnosno subvenciju plaće za osobu s invaliditetom, a ta se potpore ne može zatražiti ako je poslodavac koristi preko HZZ-a.

Razlika između subvencije koju nudi ZOSI i potpore koju nudi HZZ je u tome što se potpora preko burze rada ne smatra potporom male vrijednosti, za razliku od potpore koju je kreirao ZOSI. Oni su, pak, lani za subvencije plaća osoba s invaliditetom isplatili 23,6 milijuna kuna. Tim novcem subvencionirane su plaće 1023 osobe s invaliditetom.