PIŠE MAGDALENA DRUŽIJANIĆ – SLOBODNA DALMACIJA
- lipnja 2020. – 09:58
Građanska inicijativa ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ uputila je nedavno svoje zahtjeve prema državi i Ministrarstvu rada i mirovinskog sustava te upozorila na položaj osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu.
U svom priopćenju od prošloga tjedna ukazali su na brojne probleme, između ostalog i na sljedeće:
‘Novac iz Fonda za zapošljavanje osoba s invaliditetom ne pripada udrugama nego služi za zapošljavanje i zaposlene osobe s invaliditetom te poslodavce koji ih zapošljavaju u gospodarskom sektoru.
Do danas se nitko nije zapitao zašto se u Fondu prikupilo toliko novca – već u lipnju 2016. bilo je oko 650 milijuna kuna.
Zašto mnogi radije plaćaju kaznu nego zapošljavaju osobe s invaliditetom – prije svega državna tijela, regionalna i lokalna samouprava te javne tvrtke i agencije?
No udruge nisu gospodarski sektor – osim manjeg broja onih koje obavljaju i gospodarsku djelatnost – i imaju na raspolaganju iz Fonda 10 milijuna kuna-naveli su prije nekoliko dana.
OVLASTIMA MOŽE SVE
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava ubrzo je stiglo i očitovanje.
-Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ministar ima ovlasti da odlukom može proširiti namjenu sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Propisano je da se odluka može donijeti u slučaju posebnih i nepredvidivih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš i mogu izazvati poremećaje u gospodarstvu.
Sredstva se, za vrijeme trajanja posebnih i nepredvidivih okolnosti mogu koristiti u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja u zaposlenosti-pojasnili su iz ministarstva.
Za vrijeme epidemije bolesti COVID-19, navode, utvrđeno je da se neutrošena sredstva novčane naknade u iznosu od 450 milijuna kuna mogu koristiti za provedbu mjere aktivne politike zapošljavanja Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Intervencija, pojašnjavaju, bila je nužna da bi se zaštitila radna mjesta i zadržali radnici u zaposlenosti ali i održali likvidnost poslodavca da bi nakon izvanrednih okolnosti mogli nastaviti sa redovnim poslovanjem, zapošljavanjem novih radnika-uključujući i osobe s invaliditetom.
NEISKORIŠTENA SREDSTVA
-Namjena sredstava novčane naknade dodatno je proširena za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
Sredstva novčane naknade uplaćuju se od 2015. godine kada je uvedena obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i na samom početku koristila su se za poticaje, programe i projekte za zapošljavanje osoba s invaliditetom-pojašnjavaju.
S obzirom da se većina poticaja dodjeljuje na temelju stručne procjene centara za profesionalnu rehabilitaciju, koji su započeli s radom 2016., odnosno 2017. godine značajan dio sredstava, kažu, ostao je neiskorišten.
Tako je, navode, na dan 31.12 2016. godine stanje neutrošenih sredstava iznosilo nešto više od 252 milijuna kuna, a ne 650 milijuna kuna.
Dalje, stoji u njihovom opsežnom odgovoru, kako bi potaknuli poslodavce da svoju kvotnu obvezu, umjesto plaćanjem novčane naknade ispune na zamjenski način, omogućili su korištenje zamjenske kvote pod znatno povoljnijim uvjetima.
Mjesečna vrijednost zamjenske kvote bila je postavljena nesrazmjerno u odnosu na iznos novčane naknade, pa su se poslodavci radije odlučili platiti novčanu naknadu jer im je to bilo isplativije, tvrde.
-Donošenjem novog Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom u kolovozu 2018. godine mjesečna vrijednost zamjenske kvote izjednačena je s iznosom novčane naknade, što je rezultiralo i povećanjem broja poslodavaca korisnika zamjenske kvote.
Recimo 2015. godine evidentirano je 165 najava zamjenske kvote u vrijednosti od 16,4 milijuna kuna, a 2019. 712 najava u vrijednosti od 65 milijuna kuna.
Najveći broj najava odnosio se na ugovore o poslovnoj suradnju sa zaštitnim i integrativnom radionicama, što je svakako doprinjelo održivosti poslovanja ovih subjekata.
Uvjeti za osnivanje i rad zaštitnih i integrativnih radionica pojednostavljeni su donošenjem novog Pravilnika. Na taj način sedam zaštitnih radionica zadržalo je svoj status, a osnovane su i prve integrativne radionice u RH.
Nadalje, objasnili su, od 01. siječnja 2015. godine do svibnja 2020. godine Zavod je isplatio poticaje u ukupnom iznosu od 377,4 milijuna kuna.
DODATNI POTICAJI
-Poticajima se subvencioniraju plaće, troškovi obrazovanja, prilagodba radnih mjesta i uvjeta rada. U 2018. godini uvedene su još dvije vrste poticaja-ističu.
-Dodjele se vrše isključivo na individualnom pristupu i stručnoj procjeni svake osobe s invaliditetom u odnosu na poteškoće koje ima na konkretnom radnom mjestu.
Smisao poticaja prevladati je poteškoće koje donosi određena vrsta invaliditeta uz korištenje odgovarajuće potpore i podrške pa tako nije moguće prihvatiti prijedlog da se roditelji izjednače s djecom-osobama s invaliditetom i na taj način potakne njihovo zapošljavanje – kazali su.
Organizacije civilnog društva mogu pak koristiti poticaje Zavoda pod uvjetom da obavljaju gospodarsku djelatnost, međutim iznos od 10 milijuna kuna koji se navodi nije ukupan iznos sredstava koji je na raspolaganju udrugama, već se radi o sredstvima koja su bila dostupna putem javnog natječaja raspisanog krajem 2019. godine.
I na samom kraju, poručuju iz Ministarstva rada GI ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’, unatoč proširenju namjene sredstava novčane naknade neće se dovesti u pitanje održivost, kvaliteta i razvoj cjelokupnog sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
– Fond je vrh piramide. Odgovor je opsežan i detaljno je sve pojašnjeno. Fond je iskorišten za očuvanje radnih mjesta osoba s invaliditetom.
Kontaktirali smo ljude koji ih zapošljavaju, i ti koje smo pitali povukli su novce za njih iz mjera za očuvanje radnih mjesta umjesto iz Fonda jer im je bio veći iznos.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uputio je Zakon na ocjenu Ustavnosti jer nije stavljen rok za korištenje sredstava iz Fonda . Sabor je raspušten i nemamo što sad dalje.
Uglavnom su svi u Saboru glasali da se sredstva mogu koristiti, svega šest zastupnika je bilo suzdržano – kaže Andrijana Žderić iz GI ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’.
Na čekanju do daljnjega, zaključuje Žderić.
-Što se tiče umirovljenja osoba s invaliditetom, događa se redovito da se osobe ne informira o mogućnostima prekvalifikacije i o mogućnostima zapošljavanja, nego se po ‘difoltu’ odrasle osobe pošalje u mirovinu.
Imamo porast osljepljivanja od posljedica dijabetesa u radno aktivnoj dobi i osobe se šalje u mirovinu bez informacija o mogućnostima.
