Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom ne može se smatrati nametom, već izborom poslodavaca da osobama s invaliditetom ne omogući pristup radu

Pravobraniteljica smatra kako je smisao uvođenja obveze kvotnog zapošljavanja, zakonom osigurati pravo na rad osobama s invaliditetom upravo zbog rasprostranjenosti prakse prema kojoj je osobama s invaliditetom uskraćivana mogućnost pristupa radu pa i provjeri sposobnosti za konkretna radna mjesta – isključivo zbog predrasuda prema kojima se invaliditet poistovjećuje s radnom nesposobnošću. Smatramo da HUP javno iskazanim stavom da je novčana naknada zbog neispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom namet, izjednačavajući tako ovu naknadu s članarinama i drugim davanjima, poništava pozitivne učinke Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Temeljeći svoja stajališta na podacima o većem broju nezaposlenih osoba u rujnu 2015. godine u odnosu na prethodnu godinu, HUP je u javnosti prezentirao nepotpunu pa i posve iskrivljenu sliku o bitnim pokazateljima što za posljedicu može imati stvaranje nepovoljne poslovne klime prema osobama s invaliditetom. Naime, jedinim relevantnim pokazateljem učinaka uvođenja obveze kvotnog zapošljavanja smatramo broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Prema očevidniku zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na dan 31. 12. 2015. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno 11.822 osoba s invaliditetom dok ih je u 2014. godini bilo 10.203 osobe što je povećanje za 15,86%. U RH je 8530 poslodavaca-obveznika kvotnog zapošljavanja, tj. onih koji zapošljavaju više od 20 zaposlenika (2531 poslodavac u javnom sektoru i 5999 poslodavaca u privatnom sektoru). Obvezu kvotnog zapošljavanja ispunjava 509 poslodavaca u javnom sektoru i 1546 poslodavca u privatnom sektoru dok obvezu kvotnog zapošljavanja ne ispunjava 2022 poslodavca u javnom sektoru i 4453 poslodavca u privatnom sektoru i na njih se odnosi obveza uplate novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini je zaposleno 2613 osoba s invaliditetom što u odnosu na godinu 2014. kada ih je zaposleno 1877 predstavlja povećanje od čak 39%. Ovo je najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom u posljednjih 10 godina. 
Važno je napomenuti da Zakon predviđa mogućnost zamjenskih kvota koje HUP uopće ne spominje, kao niti brojne poticaje koje mogu ostvarivati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, a koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u protekloj godini je isplatio gotovo 4 milijuna kuna poticaja), ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz mjere aktivne politike zapošljavanja. Ne bismo se složili niti s tvrdnjama HUP-a da država ništa ne čini da osobe s invaliditetom osposobi i pripremi za rad jer spomenute mjere aktivne politike zapošljavanja imaju za cilj osposobljavanje prema potrebama tržišta, a istovremeno jača svijest osoba s invaliditetom o potrebi stjecanja stručnih kompetencija kao čvršćeg jamstva za zapošljavanje i rad. Osim toga, najbrojnije pritužbe osoba s invaliditetom pravobraniteljici odnose se na otvoreno ili prikriveno izbjegavanje poslodavaca da daju priliku za posao osobama s invaliditetom. 
Nesporno je da je za povećanje stope zaposlenosti osoba s invaliditetom zaslužan Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Smatramo neprihvatljivim svaki prijedlog koji bi značio ukidanje zakonske obveze kvotnog zapošljavanja jer bi to za osobe s invaliditetom predstavljalo napuštanje dosegnute razine jednakih prava na rad. 
Obveza kvotnog zapošljavanja je izjavama predstavnika HUP-a prikazana kao „uteg oko vrata” poslodavaca, a ne prilika da u vlastiti razvoj ugrade radne potencijale osoba s invaliditetom. Kvotno zapošljavanje ne proturječi niti osiguravanju razumne prilagodbe u području zapošljavanja i rada, niti mjerama kojima se dograđuje i unaprijeđuje sustav poticaja i olakšica za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom mogu raditi na većini radnih mjesta ako im se omogući odgovarajuća prilagodba i podešavanje koja ne predstavljaju opterećenje za poslodavca.

IZVOR – POSI.HR