SIGN IN YOUR ACCOUNT TO HAVE ACCESS TO DIFFERENT FEATURES

FORGOT YOUR PASSWORD?

FORGOT YOUR DETAILS?

AAH, WAIT, I REMEMBER NOW!
bartolomej@uosisb-knin.hr; +385 022-663-312 | Mob.: 095 / 407 12 94
  • IZVJEŠTAJI – ODLUKE – PRAVILNICI
  • NABAVA
  • ARHIVA VIJESTI
  • KONTAKT
  • LOGIN

Udruga osoba s invalidititetom Sveti Bartolomej

Udruga osoba s invaliditetom „Sveti Bartolomej”Knin je humanitarno-socijalna udruga, osnovana 1999.

+385 022-663-312
Email: bartolomej@uosisb-knin.hr;

IBAN: HR54 2407 0001 1005 7291 5, OTP banka
4. gardijske brigade, 22300 Knin,

Open in Google Maps
  • NASLOVNICA
  • O NAMA
  • USLUGE
    • POLUDNEVNI BORAVAK ZA DJECU I MLADE
    • ASISTENCIJA
      • OSOBNA ASISTENCIJA
      • POMOĆNICI U ASISTENCIJI
    • AKTIVNOSTI
    • POMOĆ U KUĆI
  • PROJEKTI
  • DONATORI
  • KONTAKT
Bartolomej j.d.o.o.
  • Home
  • ARHIVA VIJESTI
  • Vijesti
  • Šibenski list i predsjednik UOSISB o pristupačnosti županije
 

BLOG

admin
Srijeda, 11 veljače 2015 / Published in Vijesti

Šibenski list i predsjednik UOSISB o pristupačnosti županije

O pristupačnosti, izvođačima, investitorima,  projektantima,  pravilnicima i poveljama. Je li istina da hrvatski  projektanti i i građevinari ne znaju napraviti pristupnu rampu s taktilnim poljem i linijom vođenja  na pješačkom prijelazu?

Intervju prenešen iz Šibenskog lista, piše Marija Lončar.

Josip Blažević predsjednik Udruge OSI ‘Sveti Bartolomej’

Da političari, projektanti i izvođači radova poštuju zakon Šibenik ne bi bio težak grad za osobe s invaliditetom

Josip Blažević predsjednik kninske humanitarno-socijalne Udruge ‘Sveti Bartolomej’, jedine takve u Šibensko-kninskoj županiji, nedavno je ponovo skrenuo pozornost javnosti na probleme osoba s invaliditetom kada je upozorio na pogrešno postavljenu rampu i taktilna polja u Bosanskoj ulici u Šibeniku. Blažević će za sebe reći kako ima već 13 godina vozačkog staža u invalidskim kolicima u kojima je završio nakon stradavanja u prometnoj nesreći. Taj 53-godišnji paraplegičar, suprug i otac troje djece, volonter u ‘Svetom Bartolomeju’, na čijem je čelu posljednjih šest godina, neumoran je i uvijek spreman reagirati na sve popuste koji diskriminiraju osobe s invaliditetom. I premda mnogi propisi i zakoni uvažavaju potrebe osoba s invaliditetom, u praksi je situacija još uvijek posve drugačija.

••Čini se da je vaša reakcija u slučaju šibenske Bosanske ulice urodila plodom. Jeste li vi zadovoljni reakcijom Grada Šibenika i izvođača?

-Za svaku su pohvalu reakcije medija i dogradonačelnika Danijela Milete, a ako pristupne rampe, taktilna polja i linije vođenja budu izvedeni po standardima iz Pravilnika o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti to će biti znak da su oni konačno dobili pristupačan objekt i tek tada možemo reći da je moja reakcija urodila plodom. Iz svog dosadašnjeg iskustva usuđujem se reći da hrvatski projektanti i izvođači ipak ne znaju napraviti pristupnu rampu s taktilnim poljem i linijom vođenja na pješačkom prijelazu. Neka me demantiraju, ako nije tako. Ali u praksi!

Brojna upozorenja

••Ima li u županiji još sličnih slučajeva u kojima ste morali reagirati?

-Ukazivao sam gdje god sam vidio da se nešto radi, od Đevrsaka gdje su izvođači nasred nogostupa postavili nadstrešnicu na autobusnom stajalištu, nogostupa u Kistanjama, vojnog logora Burnuma gdje se uređuje amfiteatar ali se ne računa na osobe u invalidskim kolica, nogostupa u Pađenima kod Knina, u svim projektima po Kninu do Roškog slapa gdje se staze ne izvode u istoj razini, a pristanište za brodove nam je nepristupačno kao i brodovi. Isto je i sa Skradinskim bukom. U Drnišu sam upozoravao prilikom uređenju Poljane i trga ispred gradske uprave, ali me investitori nisu čuli pa nisu napravili pristup do Gradske kavane. Na zgradu gradske uprave napravili su pak rampu s nagibom većim od 15 posto što je nedopustivo, a ulaz u katastar su zaboravili prilagoditi osobama s invaliditetom. U Šibeniku sam upozoravao u mnogim slučajevima od Šibenskog mosta, Ulice Stjepana Radića, plaže Banj i sad zbog radova u Bosanskoj. Tu je i Solaris koji se kiti plavom zastavom ali se osobe s invaliditetom ne mogu nauživati u tom hotelu. Žao mi je što me odgovorni ne čuju. Zajedno smo mogli mnogo više napraviti na obostrano zadovoljstvo. Jednom prigodom župan Goran Pauk mi je odgovorio da to nije u njegovoj domeni, a bivši gradonačelnik Ante Županović kazao je da je Šibenik težak grad za invalide. Smatram da Šibenik nije težak za osobe s invaliditetom ako odgovorni poštuju zakone i pravilnike za osobe s invaliditetom.

••Kako je biti osoba s invaliditetom u Šibeniku i županiji?

-Biti osoba s invaliditetom i koristiti blagodati koje pruža naša županija je teško. I u Kninu i u Šibeniku imamo pristupačnu gradsku knjižnicu, bolnicu, dom zdravlja i poneku školu. Kazalište i muzeji su nepristupačni. Male trgovine isto. Na šibenskom Veleučilištu sam bio prije desetak dana i ono je nepristupačno, kao kninsko. Zar osobe s invaliditetom nemaju pravo na obrazovanje, a oba veleučilišta su otvorena u vrijeme kad je već bio donesen Pravilnik o osiguranju pristupačnosti i bili su ga dužni poštovati. U kninskoj gradskoj upravi postoji koso podizna platforma, ali je investitor na svaka vrata dao staviti prag, iako to nije dopušteno. Zgrada šibenske gradske uprave ima dizalo ali ne znam koliko je funkcionalno, dok u zgradu županijske uprave osobe s invaliditetom mogu ući u prizemlje ali ne i na kat! Ne znam zašto se jedinice lokalne i regionalne samouprave zajedno s privrednicima ne ugledaju u vlasnike trgovačkih centara, jer svi trgovački centri su pristupačni osobama s invaliditetom.

Zadnja pomoć – policija

••Događa li se da investitori i izvođači ne otklone propuste i nakon vašeg upozorenja?

-Ovo s Bosanskom ulicom u Šibeniku moglo bi se nazvati najbržom reakcijom odgovornih, još samo da bude uspješna realizacija. Ali ima i neuspješnih situacija poput one s Getaldićevom ulicom u Kninu gdje su Županijske ceste dobile rješenje građevinske inspekcije da otklone nedostatke, ali ih do današnjeg dana nisu otklonile. Ima onih koji dobro podnesu kritike i uvaže ih ali ima i onih koji brane svoje ideje iako nemaju uporište. Imamo u Kninu dvije osiguravajuće kuće koje za sve imaju ulaz s prednje strane, a za osobe s invaliditetom sa stražnje. Oni misle da su ispunili standarde, a ja tvrdim da nisu! Zar osobe s invaliditetom ne zaslužuju da ulaze na isti ulaz kao i svi ostali? Uglavnom, dakle, reagiram kad vidim da se nešto radi te upozorim investitora na što treba obratiti pažnju. Ako ne nađemo zajednički jezik tijekom izvođenja radova, na kraju se javim policijskoj upravi i zamolim ih da ne daju suglasnost za uporabnu dozvolu zbog sigurnosti sudionika u prometu. Onda investitor zove mene da otklonimo nedostatke. Takav primjer imao sam u Kninu u Sinjskoj i Zvonimirovoj ulici. Zašto jednostavno kad može komplicirano?

••Spomenuli ste plažu Banj. Je li tu sada situacija riješena i što je s drugim kulturno-turističkom atrakcijama s kojima se hvale lokalni političari?

-Na plaži Banj nisam bio prošlo ljeto i ne znam kako su završeni radovi, ali se nadam da će se netko javiti poslije ovog intervjua, premda je u projektu sve bilo predviđeno. Šetnica u Kanalu sv. Ante u svakom slučaju mogla je biti pristupačnija bez obzira na teren. Ovako, dobili smo šetnicu za odabrane. Od samog ulaza koji ne odgovara standardima zbog velikih bočnih i uzdužnih nagiba, rampe na drugom ulazu do nepovezanosti s klupama za odmor i dječjim igralištem. Netko će reći što će osoba s invaliditetom raditi na šetnici, a ja se pitam zašto ne bih koristio šetnicu kao i svi ostali, pa kad se sve dovrši, došao i na Tvrđavu sv. Nikole. U kontaktima s ravnateljicom muzejskog  Odjela za upravljanje šibenskim  tvrđavama rečeno mi je da su pristupačni donji dio Tvrđave sv. Mihovila i pozornica, a i vi možete pretpostaviti koliko se s pozornice daleko vidi grad i cijeli akvatorij! U konačnici računam na vožnju u žičari od jedne do druge tvrđave, od Sv. Mihovila do Barone i uspinjanje elevatorom do Tvrđave sv. Mihovila.

••Gdje je Šibenik kada je riječ o poštovanju prava osoba s invaliditetom u usporedbi s drugim gradovima u Hrvatskoj?

-Po izvješćima pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Šibensko-kninska županija je na začelju ljestvice, a ne vidim ni da je Šibenik u boljoj poziciji. Sve naše jedinice lokalne i područne samouprave puno toga potpišu, ali ne provode u djelo. Jedan od takvih dokumenata je i Povelja o pristupačnosti. Ako krenem s Poljane prema Domu zdravlja prisiljen sam ići (voziti se) kolnikom, jer je nogostup nepristupačan. Ako krenem s Poljane prema bolnici moram ići (voziti se) kolnikom jer pristupne rampe na nogostupu  nisu napravljene po standardima. Lijepe su, ali nefunkcionalne. Ako s Poljane idem prema rivi mogu krenuti nogostupom, ali na rivi ne mogu sići s njega jer nema pristupne rampe. Je li to pristupačan grad?

Ako mogu trgovački centri, mogu i drugi

A što ako krenem javnim gradskim prijevozom? Niti su pristupačni autobusi niti autobusna stajališta? Postavljam pitanje vašim čitateljima? Da imate prijatelja u invalidskim kolicima gdje biste ga odveli na večeru ili piće ili mu ponudili prenoćište u apartmanu s pristupačnim WC-om? Gdje je pristupačno i gdje može ući bez tuđe pomoći? Ako dobijete odgovor molim vas da mi ga proslijedite.

••Koji je grad u državi u tom smislu najprijateljskiji prema osobama s invaliditetom? Što Šibenik treba naučiti od takvih sredina?

-Ne mogu reći koji je grad ili mjesto najprijateljskije ali mogu prijateljem osoba s invaliditetom proglasiti sve koji su osigurali pristup javnim ustanovama, javnom prijevozu, kulturnim i povijesnim sadržajima, svima koji su osigurali pristup u trgovinu, restoran, caffe bar uz ostalo i u wc jer osobama s invaliditetom ne treba ništa više, a i ništa manje nego svima ostalima.

••Kakve su sankcije za one koji ne poštuju zakon i propise u ovim slučajevima? Provode li se uopće?

-Tako bi trebalo biti. I ja i moja pravobraniteljica tražili smo od našeg župana da u komisiju za izdavanje uporabnih dozvola uključi osobu s invaliditetom odgovarajuću za područje pristupačnosti, ali do današnjeg dana to nije napravljeno. Zašto? Pitajte župana Pauka? Bez obzira na stručnost svih koji izdaju uporabne dozvole, usuđujem se reći da se bolje vidi iz invalidskih kolica i s bijelim štapom nego hodajući. Ima li sankcija vidi se i iz navedenog  primjera kninske Getaldićeve ulice. Kolika je moć građevinske inspekcije kad investitor i nakon pet godina od izdavanja rješenja ne otkloni nedostatke? Mogli bismo reći da je rješenje sud, ali nije jer je i on nepristupačan za osobe s invaliditetima. I kninski i šibenski!

••Ima li u među ovim mračnim primjerima i nekih dobrih?

-Za svijetli primjer pristupačnosti možemo istaknuti kninsko zdravstveno osiguranje, šibensku knjižnicu ‘Juraj Šižgorić’, OŠ dr. Franje Tuđmana u Kninu, a dožupan Zoran Smolić mi je rekao da je pristupačna i nova škola u Šibeniku. I svakako ne smijemo zaboraviti trgovačke centre! «

 

••Koliko su političari, investitori senzibilizirani za probleme osoba s invaliditetom? Kada biste ocjenjivali od 1 do 5 koju biste im ocjenu dali?

»Iz iskustva mogu reći da ima onih koji slušaju i čuju, ali ima i onih što slušaju ali ne čuju. Ali i oni su samo ljudi a ja sam tu da ponavljam. Kažu da je ponavljanje majka znanja. Kako ocijeniti onog tko je u svom projektu zanemario sve ono što je vezano za osobe s invaliditetom ili je to napravio po svom te ne zaslužuje pozitivnu ocjenu? A znamo da oni koji idu na popravni ne dobivaju petice. Maksimalno trojku, a najčešće dvojku«

  • Tweet

What you can read next

Sretan Uskrs!
POTPUNI U ZAJEDNICI – TERAPIJSKO JAHANJE 
Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II Zadovoljni II

You must be logged in to post a comment.

KATEGORIJE

Traži

Zadnje vijesti

  • Jednodnevni izlet korisnika osobne asistencije i osobnih asistenata u Šibenik

    Polazak za Šibenik je bio ispred Crkve Gospe Ve...
  • WC ZA OSOBE S INVALIDITETOM

    WC za osobe s invaliditetom i smanjene pokretlj...
  • RADNO POPODNE

    ...
  • ZAJEDNO

    Udruga osoba s invaliditetom “Sveti Barto...
  • „Moja prava i obveze u prometu – sigurni u prometu“

    Poštovani, povodom Europskog tjedna mobilnosti ...

Arhiva vijesti

  • rujan 2023
  • kolovoz 2023
  • srpanj 2023
  • lipanj 2023
  • svibanj 2023
  • travanj 2023
  • ožujak 2023
  • veljača 2023
  • siječanj 2023
  • prosinac 2022
  • studeni 2022
  • listopad 2022
  • rujan 2022
  • kolovoz 2022
  • srpanj 2022
  • lipanj 2022
  • svibanj 2022
  • travanj 2022
  • ožujak 2022
  • veljača 2022
  • siječanj 2022
  • prosinac 2021
  • studeni 2021
  • listopad 2021
  • rujan 2021
  • kolovoz 2021
  • srpanj 2021
  • lipanj 2021
  • svibanj 2021
  • travanj 2021
  • ožujak 2021
  • veljača 2021
  • siječanj 2021
  • prosinac 2020
  • studeni 2020
  • listopad 2020
  • rujan 2020
  • kolovoz 2020
  • srpanj 2020
  • lipanj 2020
  • svibanj 2020
  • travanj 2020
  • ožujak 2020
  • veljača 2020
  • siječanj 2020
  • prosinac 2019
  • studeni 2019
  • listopad 2019
  • rujan 2019
  • kolovoz 2019
  • srpanj 2019
  • lipanj 2019
  • svibanj 2019
  • travanj 2019
  • ožujak 2019
  • veljača 2019
  • siječanj 2019
  • prosinac 2018
  • studeni 2018
  • listopad 2018
  • rujan 2018
  • kolovoz 2018
  • srpanj 2018
  • lipanj 2018
  • svibanj 2018
  • travanj 2018
  • ožujak 2018
  • veljača 2018
  • siječanj 2018
  • prosinac 2017
  • studeni 2017
  • listopad 2017
  • rujan 2017
  • kolovoz 2017
  • srpanj 2017
  • lipanj 2017
  • svibanj 2017
  • travanj 2017
  • ožujak 2017
  • veljača 2017
  • siječanj 2017
  • prosinac 2016
  • studeni 2016
  • listopad 2016
  • rujan 2016
  • kolovoz 2016
  • srpanj 2016
  • lipanj 2016
  • svibanj 2016
  • travanj 2016
  • ožujak 2016
  • veljača 2016
  • siječanj 2016
  • prosinac 2015
  • studeni 2015
  • listopad 2015
  • rujan 2015
  • kolovoz 2015
  • srpanj 2015
  • lipanj 2015
  • svibanj 2015
  • travanj 2015
  • ožujak 2015
  • veljača 2015
  • siječanj 2015
  • prosinac 2014
  • studeni 2014
  • listopad 2014
  • rujan 2014
  • kolovoz 2014
  • srpanj 2014
  • lipanj 2014
  • svibanj 2014
  • travanj 2014
  • ožujak 2014
  • veljača 2014
  • siječanj 2014
  • prosinac 2013
  • studeni 2010
  • listopad 2010
  • siječanj 2010
  • rujan 2009

TKO SMO MI?

Udruga osoba s invaliditetom „Sveti Bartolomej”Knin je humanitarno-socijalna udruga, osnovana 1999. (17.11.1999. – osnivači 10 osoba s invaliditetom, 2 socijalna radnika), registrirana 05.01.2000. godine. Udruga učlanjuju osobe s invaliditetom kao i sve fizičke i pravne osobe zainteresirane za zaštitu i promicanje zajedničkih humanitarnih, socijalnih i zdravstvenih i drugih interesa osoba s invaliditetom.

  •  

Radno vrijeme

Ponedjeljak- Petak: 07:00 - 15:00
Subota: Ne radimo
Nedjelja: Ne radimo
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SVETI BARTOLOMEJ, Suronjina 14, 22300 Knin, +385 022-663-312, bartolomej@uosisb-knin.hr, IBAN: IBAN: HR54 2407 0001 1005 7291 5 - OTP banka d.d.
TOP Skip to content
Open toolbar

Accessibility Tools

  • Increase Text
  • Decrease Text
  • Grayscale
  • High Contrast
  • Negative Contrast
  • Light Background
  • Links Underline
  • Readable Font
  • Reset