Cijepljenje protiv COVID-19“, kod ljudi izaziva veliki broj nedoumica, jer postoje nepoznanice cjepivu, postoji strah kao iskonski pratilac čovjeka o svemu novom, nepoznatom, pa tako i o ovoj bolesti i cjepivu. O cjepivu protiv COVID-19, nema puno znanstveno utemeljenih podataka, puno je neizvjesnosti, nepoznanica. Ono što znamo su tvrdnje naših i stranih znanstvenika, ali je još sve u fazi praćenja i istraživanja.
Kod velikog broja ljudi i dalje postoji dilema, da li se cijepiti protiv COVID-19“ ili ne? Cijepljenje za sada nije obvezno – pa je tako svakom pojedincu dana mogućnost da samostalno donese odluku, o tome hoće li se cijepiti ili ne.
Ljudi ne znaju tko se može a tko ne cijepiti. Za sada postoje znanstveni podaci koji ukazuju da cjepivo protiv COVID-19“, još nije testirano na djeci i trudnicama, pa su ove kategorije izostavljene iz cijepljenja. Međutim većina ljudi može primiti cjepivo, s tim da je važno da ljudi koji imaju određena akutna ili kronična oboljenja moraju se obratiti i konzultirati sa svojim liječnikom prije cijepljenja.
Mnoga pitanja koja još muče ljude prije cijepljenja se odnose na to kako odabrati cjepivo, koliko cjepiva nam se nudi, nuspojave od cjepiva, gdje se prijaviti za cijepljenje i sl.
Trenutačno na tržištu postoji 5 vrsta cjepiva (2 američka- Pfizer/Biontek i Moderna, ruski Sputnik V, britanski Oxford- AstraZeneca, kineski Sinofarm) neka cjepiva su potvrđena od EU, dok neka čekaju potvrdu. Cjepiva Pfizer, Moderna, Sputnik V, Oxford- AstraZeneca i Sinofarm zahtjevaju dvije doze. Razlike između cjepiva su u načinu izrade, učinkovitosti, skladištenju i distribuciji, kao i u cijeni.
Kod nas su trenutačno dostupna 2 cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna. Zbog velike potražnje cjepiva došlo je do zastoja u isporuci cjepiva svim zemljama pa i nama. Tako da dobavljači cjepiva isporučuju znatno manje količine od dogovorenih i ako su uredno plaćene.
Cjepivo protiv COVID-19“može izazvati iste nuspojave kao i kod drugih cjepiva: crvenilo, osip, lokalna bol, jednodnevna blaga temperatura, glavobolja. Takve su reakcije češće nakon druge doze. Mogu se kod pojedinaca javiti i alergijske reakcije, obično se javljaju do 24 sata od cijepljenja. U svakom slučaju manje su opasne nuspojave od cjepiva, nego od komplikacija virusa korone. To znači da su komplikacije virusa nebrojeno puta veće i teže nego od cjepiva.
Cijepljenje je jedan važan segment u smanjenju oboljelih od korone. Ukoliko želimo da izbjegnemo prenošenja i izlaganje virusu članova obitelji i prijatelja u okviru naših zajednica, moramo da postignemo visok stupanj cijepljenja u svim starosnim grupama. Ovo znači da nije dovoljno da se cijepe samo ugrožene kategorije naročito stariji ljudi sa kroničnim stanjima i zdravstveni radnici zbog velike izloženosti, već bi se trebali cijepiti svi koji rade sa posebno vulnerabilnim ( osjetljivim) grupacijama, primjerice djecom i mladima s teškoćama i kroničnim bolestima, osobama s invaliditetom, beskućnicima i sl.
Cijepiti se najbolje čim prije, a to sada ovisi o broju cjepiva kod nas i listama prioriteta. I ako nema interesa za cijepljenje kod zdravih mladih ljudi od 18-40 godina, razlog je što korona nije ugrozila mlađe ljude, pa i ako su se razboljeli, bolest je prošla s blagim tokom bez jakih simptoma.
Nema još istraživanja i pokazatelja o posljedicama nakon bolesti kod mladih ljudi. Zbog toga bi bilo poželjno da se cijepi što veći broj ljudi, svih uzrasta od starih do mladih, kako bih se postigao kolektivni imunitet ( danas ga nazivaju imunitet krda).
U situaciji kada smo uglavnom nemoćni pred virusom COVID-19“, jedino što svi možemo promijeniti je cijepljenje kojim možemo ublažiti teški tijek bolesti ili ga u najboljem slučaju u potpunosti spriječiti. Ovom prigodom se obraćamo svim „Bartolomejcima“ da razmisle o cijepljenju jer mi radimo s veoma vulnerabilnom kategorijom korisnika i svojim izborom C I J E P LJ ENJ E možemo ih dodatno zaštititi. CIJEPIMO SE!- ZAŠTITIMO SEBE I DRUGE!
