IZVOR – IN PORTAL
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ), koja je osoba s invaliditetom u invalidskim kolicima, novinarima je izjavila da slijepe i slabovidne osobe imaju puno problema kao i sve druge osobe s invaliditetom. Rekla je da je u fokusu zakon o inkluzivnom dodatku, zakon o socijalnoj skrbi i zakon o osobnoj asistenciji te da je sigurna da će zajedničkim snagama naći rješenja i za ta tri ključna zakona, a onda i za rješavanje problema
Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić u četvrtak je na Međunarodni dan bijelog štapa, 15. listopada, upozorio na težak položaj slijepih osoba u Hrvatskoj, istaknuvši potrebu donošenja zakona o inkluzivnom dodatku.
U Hrvatskoj je više od 5900 slijepih osoba. U Zagrebu je 1200 slijepih, napominje Perić.
– Mi trebamo zakon o inkluzivnom doplatku. To je kompenzacijski novac kojim se pokrivaju troškovi prouzročeni invaliditetom, u našem slučaju sljepoćom. Puno je takvih troškova – rekao je Perić.
– Da bih čitao nešto što je napisano na crnom tisku na brajici, na uređaju koji se zove ‘Brailleov redak’, ja ga moram platiti 40.000 kuna, kao polovni automobil, a sat moram platiti 600 kuna, jer jeftinijeg nema – izjavio je Perić novinarima u Kazalištu Vidra gdje je na Međunarodni dan bijelog štapa održana početna konferencija projekta DANOVA: inovativne usluge prijevoza za slijepe i slabovidne putnike u Dunavskoj regiji.
Napominje da slijepa osoba mora izdvojiti puno novaca da bi pokrila troškove prouzročene invaliditetom, a da inkluzivni doplatak ova država ‘donosi 20 godina’, te su im i sada rekli da novaca nema.
– Osjećam se kao netko koga obmanjuju, a ja obmanjujem naše članstvo jer im moram govoriti ono što mi govori politika, a politika me obmanjuje – kazao je Perić.
Ističe kako je problem i što još nije donesen zakon o asistenciji, koji djeluje kao pilot projekt još od premijerke Jadranke Kosor. Poručuje da to mora biti zakon.
Nezadovoljan je, kaže i što mu vlasti kažu da ih nemaju u planu 2021. godine.
– Zamislite, kad vam netko 20 godina kaže da nema novaca, a čujemo i saznajemo da se novci troše na razne stvari – dodao je.
Za sebe kaže da on ne treba socijalna davanja jer uspije zaraditi, ali problem je što samo pet posto slijepih osoba u Hrvatskoj radi.
– Zar to nije dovoljan znak za uzbunu? – pita se. Kaže i kako su mu rekli da još uvijek nisu definirali tko je to osoba s teškim invaliditetom.
– Ja sam slijep, ako to nije teški invaliditet, recite, što još trebam napraviti – izgubiti ruku, što? – pita se predsjednik Hrvatskog saveza slijepih te poziva vlasti na socijalnu i ljudsku osjetljivost da te neke institute novčane i druge reguliramo i da imamo zakonski okvir koji poštuje Konvenciju UN-a koju je Hrvatska među prvima potpisala, ali samo potpisala.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ), koja je osoba s invaliditetom u invalidskim kolicima, novinarima je izjavila da slijepe i slabovidne osobe imaju puno problema kao i sve druge osobe s invaliditetom. Rekla je da je u fokusu zakon o inkluzivnom dodatku, zakon o socijalnoj skrbi i zakon o osobnoj asistenciji te da je sigurna da će zajedničkim snagama naći rješenja i za ta tri ključna zakona, a onda i za rješavanje problema.
Poručila je da će zakon o inkluzivnom dodatku sigurno biti donesen u ovom četverogodišnjem mandatu, ali da nije u planu za 2021.
– Međutim, moje je osobno mišljenje da niti zakon o inkluzivnom dodatku, a niti zakon o osobnoj asistenciji ne može biti donesen dok nemamo definiciju osobe s invaliditetom i dok ne znamo tko su to osobe s invaliditetom – kaže Lukačić.
Hrvatski savez slijepih danas je održao početnu konferenciju projekta DANOVA: inovativne usluge prijevoza za slijepe i slabovidne putnike u Dunavskoj regiji. Riječ je o projektu transnacionalne suradnje kojeg sufinancira Danube Transnational Programme, poznatiji pod nazivom Interreg te je jedan od financijskih instrumenata teritorijalne suradnje EU.
Projekt je počeo 1. srpnja, a trajat će 30 mjeseci. Cilj mu je poboljšati pristupačnost zračnih i pomorskih luka, te željezničkih i autobusnih stanica slijepim i slabovidnim putnicima. U konzorcij od 14 projektna partnera i četiri pridružena iz 9 zemalja, koje predvodi Zračna luka Dubrovnik, podjednako su uključene prijevozne kompanije, visokoobrazovne i istraživačke institucije, predstavnici lokalnih vlasti te udruge koje zastupaju slijepe i slabovidne osobe, uključujući i Hrvatski savez slijepih. Nakon završetka projekta u Hrvatskoj bi Zračna luka Dubrovnik trebala biti prilagođena slijepim i slabovidnim putnicima, a kasnije i ostale luke i stanice.
Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se 15. listopada od 1964., kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik SAD-a, taj dan proglasio Danom bijelog štapa. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996., kada smo se priključili mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
Autor: Hina
Foto: Facebook profil Ljubice Lukačić